Dzemat Oberhausen | www.dzemat-oberhausen.de

Kada je Muhammed, a.s., učinio hidžru iz Mekke u Medinu, zatekao je Medinelije kako praznuju pa ih je upitao: „Šta je ovo?” Odgovorili su mu: „Allahov Poslaniče, mi smo imali dva dana u kojima smo se zabavljali i organizirali razna veselja i igre u predislamskom periodu, pa to i sada činimo.“ Allahov Poslanik, a.s., im je rekao: „Allah vam te dane - praznike zamjenjuje boljim, a to su Ramazanski i Kurbanski bajram.“

Muhammed, a.s., je ukazao ljudima na mogućno­sti praznovanja boljih dana od onih koje su do tada proslavljali. To su bajrami koji će donositi zajedničku i pojedinačnu korist, a da neće imati u sebi ni najmanje obrise neislamskog i paganskog.

Bajramski tekbiri, čestitke, telbije, kaside, pjesma i dova brata bratu izraz su razdraganosti, veselja i ushićenja zbog završetka posta. Bajramske radosti iskazuju se i u drugim oblicima manifestiranja kao što je odijevanje, čistoća kuća, ugodnost raznih mirisa, na­smijana i vesela lica, osjećanje udobnosti, zadovoljstva i blagostanja, dijeljenja poklona, sadake i tako dalje.

Svi mi iz djetinjstva i mladosti nosimo drage us­pomene na te događaje, jer se posebna pažnja uvijek poklanjala roditeljima, rođacima, komšijama i prijate­ljima kojima je Bajram i te kako puno značio. Takva praksa nastavlja se i danas.

Jezičko značenje riječi ‘īd (bajram)

Bajram se na arapskom jeziku kaže ‘īd. Korijen te riječi znači „vratiti se na početak“. Međutim, ima još značenja, pa se ova riječ može prevesti i kao „rehabi­litacija“, „počinjanje iz početka” i slično. Ovo vraćanje podrazumijeva Allahovo vraćanje radosti robovima i sreće na dan bajrama.

Kaže se da je bajram nazvan tako jer se u njemu ko­risti (‘avaid) dobročinstvo od Allaha kada rob od Njega dobiva velike blagodati. Rečeno je i da je to zbog toga što se rob u njemu vraća (je’idu) poniznosti i plaka­nju, a Gospodar Uzvišeni se u njemu vraća darivanju i poklanjanju.

Kaže se i da je njegovo značenje da se u njemu mu­slimani vraćaju od pokornosti Allahu ka pokornosti Poslaniku, a.s., od farza ka sunnetu, od posta ramaza­na ka postu šest dana ševala, jer je Allahov Poslanik, a.s., rekao: „Ko isposti ramazan, zatim posti šest dana ševala, kao da je čitavu godinu postio.“ Kaže se i da je tako nazvan jer se mu’minima u njemu kaže: „Vratite se svojim kućama, oprošteno vam je.“

Bajram je nagrada vjernicima

Ibn Mes’ud prenosi da je Božiji Poslanik, a.s., rekao: „Uzvišeni Allah pita svoje meleke: ‘Kakva je nagrada onima koji izvrše svoju obavezu?’ Meleki odgovore: ‘Stvoritelju i Gospodaru naš, njima pripada nagrada.’ Allah Uzvišeni će reći: ‘Budite mi svjedoci da ću ih Ja nagraditi za njihov post i namaz, Mojim zadovoljstvom i oprostom.’ Potom će reći Uzvišeni Allah, gledajući sve klanjače na Bajram, pogledom milosti: „Molite Me, robovi Moji! Tako Mi Moje veličine, ko Me god danas bude molio za svoje mjesto na Ahiretu, udovoljit ću mu. A na ovom svijetu Ja ću se brinuti o njemu. Budite vi zadovoljni sa Mnom pa ću i Ja biti zadovoljan s vama. Raziđite se oprošteni Mojim oprostom.“

Od Ibn Mes’uda se prenosi također sljedeća predaja: „Kada nastupi Bajram, spuštaju se meleki na zemlju, prekriju svako naseljeno mjesto i pozivaju glasom koji čuje sve drugo osim džina i ljudi: ‘Ummete Muhamme­dov, dođite plemenitom Gospodaru da vam pokloni obilje svoje i da vam velikodušno oprosti vaše grijehe.’”

Sa’d ibn Evs el-Ensari prenosi predaju da je Božiji Poslanik, a.s., rekao: „Na Ramazanski bajram mele­ki se poredaju pored puteva i pozivaju: ‘Muslimani, poranite svome Plemenitom Gospodaru Koji dobro daje i povećava ga govoreći: Ja sam vam naredio da noći provodite u ibadetu pa ste to činili. Naredio sam vam da danju postite pa ste postili i tako ste poslušali svoga Gospodara. Zato sada primite vaše nagrade!’”

Bajram je posebna radost djeci

Muhammed, a.s., je jedne prilike obilazeći Medinu primijetio jedno nezbrinuto, siromašno dijete u poci­jepanoj odjeći, izdvojeno iz grupe druge djece koja su se igrala sretna i zadovoljna u novoj bajramskoj odjeći. Poslanika, a.s., je dirnuo prizor pa je prišao djetetu i upitao ga: „Zašto se ti ne igraš sa svojim drugovima?” Dječak je tužno odgovorio: „Moj otac je umro i ja ne­mam ništa da obučem za bajram.“ Muhammed, a.s., ga je privio na svoje grudi, poljubio i zaplakao. Nakon toga je uzeo dječaka za ruku i odveo svojoj kući, obukao mu novu odjeću i rekao: „Dječače, bi li ti bio zadovoljan da ti ja budem otac, Aiša majka, a Fatima sestra?” „Da, bio bih zadovoljan, Božiji Poslaniče“, rekao je dječak. Nakon ovoga dječak je izašao među djecu govoreći: „Ja sam sin Muhammeda ibn Abdullaha.“

U kontekstu ovog kazivanja podsjetit ćemo se na naš bosanski običaj o dijeljenju bajram-banke, po čemu djeci bajram ostaje u najljepšem sjećanju. Poklone treba razmjenjivati i sa starijim, počev od svojih roditelja, shodno hadiskoj predaji: „Dijelite poklone jedni drugima da bi ste se voljeli.“

Dan bez učinjenog grijeha je bajram

U jednoj hadijskoj predaji se kaže: „Vjernik ima pet bajrama: svaki dan koji provede bez grijeha, dan smrti ako preseli s imanom, dan prelaska preko Sirat-ćuprije, dan uspjeha u polaganju računa i sretnog završetka stajanja na Kijametu, dan kada uđe u džennet i dan susreta i viđenja s Allahom, dž.š.“

Jedan je čovjek je došao kod hz. Alije i vidio pred njim bajat hljeb, pa mu je rekao: „Vladaru pravovjer­nih, danas je bajram a ti jedeš bajat hljeb?!“ Hazreti Alija mu reče: „Danas je praznik a jučer se postilo i klanjalo. Praznik je onome kome Allah oprosti grijehe, bude zahvalan Allahu dž.š. na datom mu stepenu i primljenim djelima. Danas nam je Bajram, a i sutra je, i svaki drugi dan u kome ne budemo griješili Allahu dž.š. naš je praznik.“

Tekst je objavljen u časopisu SEMERKAND, br. 21, septembar 2010. god.