Dzemat Oberhausen | www.dzemat-oberhausen.de

(Poglavlje iz knjige: BISERI POSLANIKOVE a. s. MUDROSTI, Izdavač: BZK „PREPOROD“ ZENICA, Zenica, 1999. god.)

Od Ibn Abbasa r.a. prenosi se da je rekao: Allahov Vjerovjesnik s. a. v. s. je rekao: „Dvije su blagodati koje obmanu i prevare većinu ljudi: zdravlje i slobodno vrijeme.“ (Buharija) 

Dunjaluk je ispit

Čovjek je na ovom dunjaluku stvoren radi ispita i iskušenja koji će mu odrediti njegov položaj i mjesto na budućem vječnom svijetu. Veli Uzvišeni Allah: „Onaj koji je stvorio smrt i život da bi iskušao koji od vas će boje postupati; On je Silni, Onaj koji prašta.“ (Suretul-Mulk, 2. ajet)

Uzvišeni Allah je u ovom Kur'anskom ajetu prvo spomenuo smrt i dao joj prioritet nad životom, jer je smrt tj. život poslije nje cilj a život na dunjaluku je samo sredstvo za ostvarivanje toga cilja. Svi ljudi su u jednoj velikoj učionici i sali za ispitivanje koja obuhvata cijeli kosmos. U toj učionici nalaze se kontrolori i pratioci koji zapisuju i evidentiraju svaki detalj, veće ili manje djelo koje čovjek uradi, jer veli Svevišnji Allah: „On ne izusti nijednu riječ, a da pored njega nye prisutan Onaj koji bdije.“ (Suretu Qaf, 18. ajet)

Također, svjedoče njihova tijela tj. njegovi organi, zemlja po kojoj hodaju svjedoči, ljudi međusobno će svjedočiti a iznad svega toga Uzvišeni Allah je svjedok za sve što se dešava.

Što se tiče vremenskog intervala u kojem traje ovaj ispit on je od momenta šerijatskog punoljestva pa sve do smrtnog časa. Ukoliko je učenik na ispitu, on zna vremenski koliko taj ispit traje, a čovjek na dunjaluku ne zna koliko će još živjeti na dunjaluku tj. koliko dugo traje taj njegov najvažniji ispit.

Ukoliko učeniku na početku ispita kažemo da dužina ispita vremenski nije ograničena i da mu se svakog momenta može uzeti ispitni list on će uložiti sve svoje sposobnosti da što bolje i kvalitetnije uradi taj ispit i neće propustiti ni jedan momenat na ispitu a da ga što racionalnije i korisnije upotrijebi, i da tačno i precizno odgovori na što veći broj pitanja i zadataka. Isto tako musliman mora da iskoristi svaku minutu i svaku sekundu kako bi ovaj ispit završio sa uspjehom i dobio što veću ocjenu kod Uzvišenog Allaha. 

Sredstva za izradu ispita

Učenik da bi radio pismeni ispit mora se koristiti olovkom ili perom i njemu se uruče posebni papiri na kojima će raditi ispit. Pribor svakog čovjeka pomoću kojeg izrađuje dunjalučki ispit jeste njegovo tijelo, vrijeme, novac-imetak, znanje i sve što mu je dato da posjeduje na dunjaluku.

Ovaj ispit se sastoji iz nekoliko raznovrsnih pitanja:

1. Naredbe i farzovi koje mora izvršavati.
2. Zabrane i harami kojih se mora kloniti.
3. Nimeti- blagodati na kojima mora biti zahvalan.
4. Nedaće i iskušenja na kojima mora saburiti.

Mnoštvo blagodati

Ovaj hadis nas podsjeća na blagodati kojima smo obdareni i na kojima se moramo zahvaljivati kako se nebi kajali i žalili za njima, jer čovjek po svojoj prirodi ne zna cijeniti neku stvar i ne može spoznati njegovu pravu vrijednost sve dok je ne izgubi. Govoriti o blagodatima je veoma opširna tema a mi ćemo se osvrniti samo na nekoliko stvari:

Uzvišeni Allah je svakom čovjeku podario veoma veliki broj blagodati - nimeta i kada bi smo ih željeli izbrojati uistinu to ne bismo to mogli. Veli Uzvišeni: ”Ako vi budete brojali Allahove bagodati, nećete ih nabrojati.“ (Sura EN-Nahl, 18. ajet)

Ovom prilikom ćemo spomenuti samo nekoliko blagodati koje nam niko drugi osim Svevišnjeg Allaha ne može dati: život, iman- vjera, zdravlje, pamet, sluh, vid, potomstvo, zrak, voda, čak u svakoj ćeliji čovjekoj postoji veliki broj blagodati koji nemožemo izbrojati.

Jedan siromašan čovjek je došao alimu i žalio mu se na neimaštinu i siromaštvo, te da mu Uzvišeni Allah nije podario nikakvih blagodati. Učenjak mu je odgovorio riječima: Hoćeš li prodati svoje oči za 100 000 dirhema? On mu odgovori: Ne! Zatim ga upita: A hoćeš li prodati svoj sluh za 100 000 dirhema? On mu odgovori: Ne! Učenjak ga još upita: Hoćeš li prodati svoje ruke za 100 000 dirhema? Hoćeš li prodati svoje noge za 100 000 dirhema? Hoćeš li prodati svoju pamet za 100 000 dirhema? On je na svako pitanje odgovorio negativno. Tada rnu učenjak reče: Ti se žališ na neimaštinu i siromaštvo a posjeduješ milione!!! Tada je čovjek shvatio da su nematerijalne blagodati mnogo vrijednije i veće od materijalnih-novčanih i da se Allahove blagodati date svakom čovjeku nikako ne mogu izbrojati. 

Ispit kroz blagodati

Sve blagodati koje su nam date one su za nas iskušenje i ispit kako se ne bismo zavarali i pomislili da su te blagodati počast za nas. Blagodati su sredstvo pomoću kojeg nas naš Gospodar ispituju i testira.

Veli Uzvišeni Allah: 

„Čovjek, kada Gospodar njegov hoće da ga iskuša pa mu počast ukaže i blagodatima ga obaspe, rekne: „Gospodar moj je prema meni plemenito postupio!“ A kad mu, da bi ga iskušao, opskrbu njegovu oskudnom učini, onda rekne: „Gospodar moj me je napustio!“A nije tako!“ (Suretul-Fedžr, 15-16. ajet)

Veli Uzvišeni Allah: „A da neće svi ljudi postati nevjernici, Mi bismo krovove kuća onih koji ne vjeruju u Milostivog od srebra učinili, a i stepenice uz koje se penju, i vrata kuća njihovih i divane u kojima se odmaraju, i ukrase od zlata bismo im dali, jer sve je to samo uživanje u životu na ovom svijetu, a onaj svijet u Gospodara tvoga je za one koji budu bogobojazni - Allahova naređenja izvršavali i zabrana se klonili.” (Sura EZ-Zuhruf, 15-17. ajet)

Da su blagodati na dunjaluku ugled i počast tada bi poslanici i vjerovjesniei bili najbogatiji ljudi i posjedovali bi najviše kapitala a nevjernici od dunjaluka ne bi posjedovali nikakva materijalna dobra i bili bi največi siromasi. Primjer ovih dunjalučkih blagodati je kao primjer učitelja koji svakom učeniku u razredu uruči knjigu. Neke knjige su većeg a neke manjeg obima i broja stranica, pa se učenici koji su dobili veće knjige obraduju i obvesele a učenici sa manjim knjigama se rastuže. Kada se završi raspodjela knjiga i poslije reakcije učenika, učitelj kaže: „Svaki učenik će imati ispit iz one knjige koja mu je data.“ Tada se obraduju učenici koji su dobili manje knjige a rastuže se učenici koji su dobili veće knjige, i što je knjiga veća sve je veća briga i tuga. Isto tako je i sa dunjalukom i njegovim prolaznim blagodatima.

Blagodat nije ugled i počast nego je iskušenje i ispit pa stoga ona ne može biti mjerilo pomoću kojeg se određuje stepen čovjeka kod Allaha njegova Gospodara. Jedino pravo i ispravno mjerilo jeste iman i dobra djela tj. bogobojaznost. Veli Uzvišeni Allah: „Najugledniji kod Allaha je onaj koji ga se najviše boje.” (Sura EL- Hudžurat, 13. ajet) 

Vrste zahvale

Uspjeh kod ovog ispita postiže se iskrenom zahvalom na ovim blagodatima- nimetima, a zahvala ima više vrste i to:

a) Zahvala srcem

Ova vrsta zahvale ostvaruje se čvrstim ubjeđenjem i srčanim osjećajem da je svaka blagodat nama data jedino od Svevišnjeg Allaha i da On u tome nema nikakvog druga i partnera.

Veli Uzvišeni: „Od Allaha je svaka blagodat koju uživate.“ (Sura En-Nahl, 53. ajet)

Sve blagodati koje uživamo jedino su od Uzvišenog Allaha i to nam potvrđuje i hadis kojeg prenosi Ibn Abbas r.a.:
„Znaj, da se čitav svijet - ummet sakupi da ti i najmanju korist donese, ne mogu ti donijeti korist osim one, koju ti je Allah odredio i propisao...“ (Tirmizi)

Ukoliko ovo spoznamo shvatićemo da su ljudi samo pribor za ostvarivanje Allahove odredbe, i da oni sami sebi nemogu korist donijeti a kako će tek onda to moći drugima učiniti?!!

b) Zahvala jezikom

Ova vrsta zahvale se manifestuje čestim izgovaranjem riječi El-hamdu Lillah - Zahvala Allahu, te kazivati o Allahovim blagodatima koje su nam date bilo kao pojedincima ili grupama. Veli Uzvišeni Allah: „I o blagodatiina Gospodara svoga kazuj!“ (Sura Ed-Duha, 11. ajet)

Isticanje blagodati Koje su nam date ne smije biti zbog umišljenosti i oholosti nego da bi se drugi povodili za nama u činjenju hajra i dijeljenju drugima.

Zahvala jezikom se također manifestuje izgovaranjem svakog korisnog i hairli govora poput: zikra, učenjem Kur´ani Kerima, naređivanjem dobra i sprečavanjem zla, podučavanjem drugih korisnim znanostima, savjetovanjem drugih i slično tome.

c) Zahvala djelima

Veli Uzvišeni Allah: „Trudite se i djelima svojim budite zahvalni, o čeljadi Davudova! A malo je zahvalnih među robovima Mojim.” (Sura Es-Sebe´, 13. ajet)

Zahvala djelom se razlikuje shodno blagodati koja nam bude data. Kome Allah podari hidajet - uputu prave vjere on dinge poziva njoj upotrebljavajući pri tome svoju snagu i sva dozvoljena sredstva. Kome Allah podari intelegenciju i oštroumnost na njemu je da izučava znanost i da njome podučava druge i da svoje znanje upotrijebi za rješavanje problema koji su aktuelni u muslimanskom ummetu. Kome Allah podari zdravo i snažno tijelo na njemu je da pomaže drugima i da svojim životom učestvuje u borbi na Allahovom putu. Osobi kojoj bude podaren blagodat posjedovanja imetka on će se Allahu zahvaljivati dijeljenjem i trošenjem na Allahovom putu javno i tajno.
Zahvala djelom znači da musliman svaku blagodat koja mu je data upotrijebi u pokornosti Allahu a ne u grijehu bez obzira bio on veliki ili mali.

Sve tri vrste zahvale koje su spomenute, povećavaju blagodati na dunjaluku jer veli Uzvišeni Allah: „Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zasigurno, još više dati, a budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti.“ (Sura Ibrahim, 7. ajet)

Zahvalnost je jedan od najvažnijih razloga uspjeha na dunjaluku jer uistinu Svevišnji Allah pomaže svoje odane i zahvalne robove. Tako je Uzvišeni pomogao Luta a.s. i one koji su bili sa njim i izbavio ih od kazne koja je zadesila njihov narod i tako ih nagradio za njihovu zahvalnost i pokornost Allahu. Veli Uzvišeni Allah: „Na njih vjetar, pun pijeska, poslasmo - samo ne na Lutovu porodicu, nju u svitanje spasismo, iz milosti Naše. Eto, tako Mi nagrađujemo one koji zahvaljuju.” (Sura El-Kamer, 34-35. ajet)

Ovo su nagrade na ovom svijetu a na ahiretu zahvalne čekaju još veće nagrade, jer veli Uzvišeni: „I zasigurno ćemo nagraditi zahvalne.” (Sura Ali Imran, 145. ajet) 

Važnost života i zdravlja

U hadisu kojeg komentarišemo Allahov Poslanik s.a.v.s. je spomenuo dvije blagodati: zdravlje i slobodno vrijeme. Nema sumnje da je zdravlje jedna od najvećih blagodati koje su date čovjeku, ali kako to da slobodno vrijeme bude blagodat?

Vrijeme spomenuto u hadisu nije u značenju kojeg razumijeva većina ljudi i žali se na njega, te pokušavaju da ga ubiju kako to često puta izjavljuju: „Kako da ubijem vrijeme?“ Vrijeme spomenuto u hadisu znači život, a život je velika Allahova blagodat i na to se odonose riječi Allahova Poslanika s.a.v.s.: „Neće se ni jedan čovjek na Sudnjem dann pomaći sve dok ne bude upitan: o životu, u što ga je proveo, znanju kako se je ponašao, imetku kako ga je stekao i u što ga je utrošio, i o tijelo kako se prema njemu odnosio?“ (Tirmizi)

Allahov Poslanik s.a.v.s. nas u ovom hadisu upozorava na ove dvije blagodati koje moramo iskoristiti u pokornosti Allahu ukoliko želimo postići prolaznu ocjenu na ispitu. Međutim, većina ljudi bude obmanuta sa ovim blagodatima i tako padnu na ovom najvažnijem ispitu i kajati će se i tugovati na Kijametskom dana, kada kajanje nikome neće koristiti. 

Većina i mnoštvo nisu mjerilo ·

U ovom hadisu se također navodi jedne veoma važna činjeniea da je većina ljudi na stranputici i zabludi. Zato vjernik ne smije biti zaveden većinom i mnoštvom, i ne smije mijenjati svoje ubjeđenje - akide i svoje ponašanje zbog toga što većina nije njegova ubjeđenja i načina ponašanja.

Nikada mnoštvo i većina ne smiju za vjernika biti mjerilo istine, nego je jedino pravo mjerilo istine Islam nepromjenjiv Allahov zakon.

Veli Uzvišeni Allah: „Reci: Nije isto ono što je zabranjeno i ono što je dozvoljeno, makar te iznenađivalo mnoštvo onoga što je zabranjeno.“ (Sura EL-Maida, 100. ajet)

I veli Uzvišeni: „A većina ljudi, ma koliko ti želio, neće biti vjernici.“ (Sura Jusuf, 103. ajet)
„Ako bi se ti pokoravao većini onih koji žive na Zemlji; oni bi te od Allahova puta odvratili. Oni se samo za pretpostavkama povode i oni samo neistinu govore.“ (Sura El-En´am, 116. ajet)

Zato brate muslimanu, budi sa Allahom bez obzira koliko ljudi slijedilo istinu, uvijek imaj čvrsto vjerovanje i jasan cilj u životu i ne dozvoli da budeš povodljiv i da se naginješ tamo gdje vjetar puše.