|
 (Izvor: »IZBOR POSLANIKOVIH HUTBI», dr. Jusuf Ramić, Izdavač: El-Kalem, Sarajevo)
Od Talhaa b. Ubejdullaha prenosi se da je Allahov Poslanik jednom prilikom okupljenim ashabima održao sljedeći govor:
"O ljudi, pokajte se svome Gospodaru prije nego što umrete. Činite dobra djela prije nego što budete još više zauzeti. Uspostavite vezu sa svojim Gospodarem čestim zikrom i sadakom, javno i tajno, bićete opskrbljeni, nagrađeni i spašeni.
Znajte da vam je Allah propisao džuma-namaz kao obligatnu, prvostepenu dužnost na ovome mjestu na kome se nalazim, u ovome mjesecu, u ovoj godini, pa sve do Sudnjeg dana. Onaj koji smatra džuma-namaz nevažnim, ili je zaniječe za moga života ili poslije moje smrti pa je izostavi, a bude imao imama, svejedno bio on pravedan ili nepravedan, taj neće biti obuhvaćen Allahovim blagoslovom, niti će imati ikakve koristi od svoga namaza, zekata, posta, hadža i drugih dobrih djela sve dok se ne pokaje. A ko se pokaje, pa Allah zaista prima pokajanie.
Žena ne može biti imam muškarcu, niti neuk učenom, a ni bludnik vjerniku, osim ako na to bude prisiljen višom silom."
Osnovni izvori
Ibn Madže u djelu Sunen (1/343, hadis br. 1081); Ibn Kajjim u djelu Zadu'l-me'ad (1/424); Munziri u djelu Et-Tergibu ve-t-terhibu (1/260); Kurtubi u djelu El-džami'u li ahkami'l-Kur'ani (18/119); Bakillani u djelu I'adžazu'l-Kur'ani (str.129); Bejheki u Sunenu (Kitabu'l-džumuati); Muhammed Halil Hatib u djelu Hutabu-r-Resuli (str.45); Mahmud Subki u djelu Ed-Dinu-l-halis (4/215). Munziri napominje da je ovu hutbu zabilježio i Taberani u Evsatu od Ebu Seida Hudrija.
Stepen autentičnosti
Isnad ovoga hadisa je, prema Hejsemiju, daif jer se u njegovom senedu nalaze dva nepouzdana prenosioca. To su Ali b. Zejd b. Džud'an i Abdullah b. Muhammed el-Adevi. Međutim, prvi od ove dvojice je, prema Jakubu ibn Šejbi i Tirmiziju, pouzdan prenosilac. Tirmizi za njega kaže da je iskren (saduk), a Jakub ibn Šejba da je pouzdan (sikatun).
Ali b. Zejd b. Džud'an je bio od rođenja slijep. On je savremenik ashaba. Preuzimao je hadis od Enesa ibn Malika, Seida ibn Musejjeba, Hasana el-Basrija i drugih. Umro je 131. hidžretske godine.
Biografija prenosioca
Hutbu kod jednih prenosi Talha b. Ubejdullah, a kod drugih Ebu Seid el-Hudri.
1. Talha b. Ubejdullah
Talha b. Ubejdullah je poznati ashab, pripadnik plemena Kurejš. Poznat je po nadimku Ebu Muhammed. Jedan je od onih osam koji su prvi prihvatili islam i jedan od šesterice (Ali ibn Ebi Talib, Osman b. Affan, Talha b. Ubejdullah, Zubejr ibn Avvam, Abdurrahman ibn Auf, Sead b. Ebi Vekas) koje je Omer, r.a., imenovao kao savjetodavno vijeće za izbor halife poslije njegove smrti.
Prenosio je hadis od Allahova Poslanika, a od njega su to preuzimali njegovi sinovi, zatim Kajs b. Ebi Hazim, Ebu Selema b. Abdurrahman, Malik b. Ebi Amir i drugi.
U Bici na Bedru nije učestvovao jer je bio na službenom putu u Siriji. Učesnik je Bitke na Uhudu. Štitio je Poslanika i na njemu je poslije bitke pronađeno oko sedamdeset uboda kopljem ili strijelom. Poslije Uhuda učestvovao je u svim vojnim pohodima Allahova Poslanika. Bio je i na Hudejbiji. Jedan je od onih deset kojima je Poslanik prenio vijest da im je Allah, dž.š., zagarantirao Džennet. Poslije Uhuda Poslanik ga je nazvao živim šehidom (Eš-šehidu'l-hajj). Poznat je i po nadimku Dobri Talha i Plemeniti Talha. Svaki od ovih nadimaka vezan je za neki doživljaj iz njegova života.Učesnik je i Bitke kod deve (Vek'atu'l-džemel). Tu je i poginuo u šezdesetoj godini života, 63. hidžretske godine, a pokopan je u mezaristanu u Basri.
Od Džabira ibn Abdullaha prenosi se da je Allahov Poslanik rekao: "Ko hoće vidjeti živog šehida, neka gleda Talhu b. Ubejdullaha" (Men erade en janzure ila šehidin jemši 'ala ridžlejhi fe'l-janzur ila Talha b. Ubejdullah).
Tirmizi prenosi da je Alija ibn Ebi Talib čuo Allahova Poslanika gdje kaže: "Talha i Zubejr su moji susjedi u Džennetu" (Talha ve'z-Zubejr džaraje fi'l-Dženneti). Od Alije ibn Ebi Taliba prenosi se da je rekao: "Želim da ja, Talha, Zubejr i Osman budemo od onih za koje je Allah u Kur'anu rekao: I Mi ćemo zlobu iz grudi njihovih istisnuti, oni će kao braća na divanima jedni prema drugima sjediti. (Kur´an, El-Hidžr, 47)
2. Ebu Seid el-Hudri
Ebu Seid el-Hudri je takoder poznati ashab. Njegovo puno ime je Seid b. Malik b. Sinan el-Hazredži el-Ensari el-Hudri, više poznat po nadimku Ebu Seid el-Hudri. Hudra je kvart u Medini u kome su živjeli ensarije, pripadnici plemena Evs i Hazredž. Ebu Seid el-Hudri je učesnik Prisege pod drvetom (Bej'atu tahteš-šedžereti), o kojoj i Kur'an govori u suri El-Feth u ajetu u kome stoji:
«Allah je zadovoljan onim vjernicima koji su ti se pod drvetom na vjernost zakleli. On je znao šta je u srcima njihovim, pa je spustio smirenost na njih, i nagradiće ih skorom pobjedom.» (Kur´an, El-Feth, 18)
Ova prisega je data Poslaniku na Hudejbiji šeste godine po Hidžri kada su vjernici a među njima i Ebu Seid el-Hudri rekli Poslaniku koji je sjedio pod jednim drvetom da će prije poginuti nego uzmaknuti pred politeistima. U Bici na Uhudu nije učestvovao zbog toga što je bio i suviše mlad. Njegov otac je u toj bici poginuo kao šehid. Poslije Uhuda učestvovao je sa Poslanikom u dvanaest njegovih vojnih pohoda.
Hadis je prenosio od Allahova Poslanika. Također je prenosio i od ashaba: Ebu Bekra, Omera, Osmana, Alije, Zejda ibn Sabita i drugih. Medu ashabima koji su od njega preuzimali hadis spominju se Ibn Abbas, Ibn Omer, Džabir ibn Abdullah, Ebu Umame b. Sehl i drugi, a među savremenicima ashaba Ibn Musejjeb, Tarik ibn Šihab i drugi.
Smatra se da je Ebu Seid el-Hudri prenio hiljadu sto sedamdeset hadisa, od kojih su četrdeset i šest jednoglasno prihvatio Buhari i Muslim. Buhari je sam prihvatio još šesnaest, a Muslim pedeset i dva hadisa. Ostale hadise su prihvatil drugi.
Ebu Seid el-Hudri je umro u Medini 74. hidžretske godine u osamdesetoj godini života.
|
Edukacija u islamu 
