Dzemat Oberhausen | www.dzemat-oberhausen.de

(Objavljeno u: TAKVIM za 2011. god., Izdavač: El-Kalem, Sarajevo, 2010. god.) 

Uz radost i žalost

Hurba bint Nu`man jednom glasno zaplakala. Bilo je to u vrijeme kada je njezina porodica imala veliki utjecaj i bogatstvo. Upitaše je za razlog plača i uznemirenosti?

Rekla je: - Nije me niko uznemirio. Razlog moga plača je to što vidim veliko izobilje u mojoj porodici, samo, rijetko se neka kuća ispuni srećom i radošću, a da se iza toga ne ispuni nesrećom i tugom.

Odgovor sa potpunim znanjem

Uputio je jedan čovjek pitanje ashabu Abdullahu ibn Omeru, r.a., pa on pognu glavu ne rekavši ništa. Pomisli ovaj da nije čuo ili razumio njegovo pitanje, pa mu reče: - Allah ti se smilovao, da li si čuo moje pitanje?

Jesam - reče Abdullah - ali kao da ti ne vidiš da ono što ti pitaš, neće Allah pitati i mene?! Pusti me malo da razumijem tvoje pitanje, pa ako znadnem odgovorit ću ti, a ako ne znadnem, kazat ću ti da nemam znanja o tome.

Hajr-dova

U vrijeme zloglasnog emira Hadždžadža ibn Jusufa es-Seka­fija, u Bagdadu se, niotkud, pojavio siromašni pobožni čovjek čija bi dova bila primljena kad Allaha zamoli. Ljudi su su ga obilazili i tražili da im uči dove za njihove teškoće.

Čuo emir Hadždžadž za njega i naredio da mu ga dovedu. Kad je pobožni čovjek došao, emir Hadždžadž mu reče: - Prouči mi hajr-dovu!

Pobožni čovjek podiže ruke i prouči: - Stvoritelju, uzmi mu dušu!

Emir Hadždžadž mu reče: - Allaha ti, kakva ti je to dova?

Skromni pobožnjak mu mirno odgovori: - Najbolja dova za tebe i za muslimane!

O hazreti Hidru

Hazreti Hidr je prolazio pored jednog mesdžida punog ljudi. Primijetio je Iblisa prokletnika kako se vrti ispred mesdžida, ali ne ulazi. Hidr mu su primače i reče: - Je li ne smiješ unići unutra od vaiza Abdurrezzaka?

Iblis prokletnik reče: - Nije to! Vaiza Abdurrezaka sam odav­no savladao, ali je u pitanju jedan starac koji pri kraju mesdžida drijema, pa ne smijem od njega ući.

Hazreti Hidr ga osmotri pa pogleda u spisak evlija kojima je on u svome vremenu bio prvak i uvjeri se da taj starac nije niko od onih sa tog spiska. Postade znatiželjan da ga vidi pa uđe u mesdžid i sjede kod njega. Gurnu ga malčice laktom i reče mu: - Što drijemaš i ne slušaš vaz Abdurrezzaka?

On mu odgovori: - Ko prima od Er-Rezzaka (Allahovo ime), njemu nije nužan Abdurrezzak!

- Tačno je to što kažeš, samo, ja ne vidim da si ti taj čovjek - reče mu Hidr.

- Prepoznajem ja tebe, ti si Hidr, pa ako svijetu kažem za tebe, svega će te raščupati tražeći da im riješiš njihove dunjaluč­ke želje.

Hidr napusti starca i obrati se Allahu, dž.š.: - Ja Rabbi, ti si meni dao vođstvo ovovremenih evlija, a u mojem spisku nema ovog čovjeka. Ko je on?

Iz gajba mu bi rečeno: - U tvome su spisku oni koji vole Alla­ha, a samo su u Mome spisku oni koje voli Allah. A taj je jedan od njih!

Nivoi pokajanja (tevbe)

Tevba je svojstvo vjernika. Uzvišeni Allah kaže: „Svi se Alla­hu pokajte, o, vjernici...“ Inabe je svojstvo evlija i Allahu bliskih Njegovih robova. Uzvišeni kaže: „I koji je srce odano donio.“ (Kaf, 33) A evbe je svojstvo vjerovjesnika i poslanika, s.a.v.s. Uzvišeni kaže: „Divan je rob on bio i mnogo se kajao.“ (Sad, 44)

Učenjaci ehlu-s-sunneta kažu: - Da bi pokajanje (tevba) bilo ispravno, mora ispunjavati tri uvjeta: kajanje zbog učinjene greš­ke, trenutno napuštanje prijestupa i čvrsta odlučnost da se ne po­novi taj ili njemu sličan prijestup.

Ebu Ali Dekkak kaže: - Tevba se dijeli na tri dijela: Prvi je tevba (pokajanje), drugi je inabe (stalno vraćanje Allahu) i treći je evbe (ustrajno vraćanje Allahu). Tako je tevba početak, evbe je kraj, a inabe sredina. Onaj ko se kaje zbog straha od kazne - kod njega je prisutna tevba; ko se, pak, kaje zato što mu je to naređe­no, a ne zbog straha od kazne ili iz želje za nagradom - kod njega je prisustvo evbe.

Džunejd kaže: - Tevba ima tri značenja: kajanje, odlučnost da se ne ponavlja ono što je Allah zabranio, te podmirenje dugova prema drugim ljudima. 

Šta je tevba

Sehl ibn Abdullah kaže: - Tevba je da se ostavi odgađanje za ubuduće.

Džunejd priča: - Jednom sam došao kod Serijja i zatekao ga u drugačijem stanju nego što sam navikao.

Upitao sam: - Šta ti je?

Serijja reče: - Došao mi je neki mladić i pitao me šta je tevba pa sam mu rekao: Da ne zaboraviš na svoj grijeh.

On se s tim nije složio, nego je rekao: - Naprotiv, tevba je da zaboraviš grijeh.

Džunejd je na to rekao: - Slažem se s onim što je mladić re­kao.

Serijja upita: - A zašto?

Rekao sam: - Zbog toga što sam bio nemaran pa me to navelo na poniznost, a sjećanje na nemar onda kad si pokoran je nemar­nost (u pokornosti).

Na ovo je Serijja ušutio.

Pokajanje pa bezvoljnost

Ebu Ali Dekkak je rekao, a bilježi el-Kušejri: Jedan učenik je učinio pokajanje, a onda zapao u bezvoljnost. Razmišljao je, ako ponovi pokajanje, šta će biti s njim?

Onda je čuo glas iz gajba: O ti, pokorio si Nam se i prihvatili smo te, onda si Nas ostavio pa smo te zapostavili. Ako nam se povratiš, prihvatit ćemo te.

Mladić se povratio i proveo odluku u praksu.

Znakovi primljenog pokajanja

Pitali su nekog mudrog i pametnog čovjeka: - Da li može znati čovjek kada se pokaje da li mu je tevba primljena ili odbi­jena?

Mudrac je odgovorio: - Neću o tome prosuđivati, međutim, postoje neki znakovi: da vidi vlastitu podložnost grijehu i grije­šenju; da osjeti odsustvo zadovoljstva u svome srcu, a prisustvo tuge; da se pridruži ljudima koji čine dobra djela, a da izbjegava loše društvo; da dunjalučke male stvari smatra golemim, a da mnogo urađenih djela za ahiret smatra nedovoljnim; da mu srce bude zauzeto onim za što je preuzeo odgovornost pred Allahom, a da nije preokupiran onim što je Allah zagarantirao Svojim obo­žavateljima; da čuva jezik od nepristojna govora te da stalno raz­mišlja, brine se i kaje.

Razborit stav

Muhammed el-Gazali je rekao: - Razborit vjernik pretpostav­lja da se najgore od onog što ga uznemirava već desilo, a zatim prihvati - nakon ove pretpostavke - ono što je ostalo da mu za­drži život kao što kaže Muhammed, s.a.v.s.: „Nek muslimani nađu utjehu za svoje nedaće u mojoj nedaći, a njih neće zadesiti ono što je mene zadesilo.“

Istinita i lažna riječ

Poslanik, a.s., je rekao: „Istina vodi dobročinstvu, a laž vodi u razvrat. Čovjeku je dovoljno grijeha da prepričava sve što čuje. Dovoljno je čovjeku laži da priča sve što je čuo. Čovjek će iz­govoriti riječ na koju ne obrati pažnju, a zbog nje će biti bačen u Džehennem dublje nego što je razdaljina između Istoka i Za­pada.“

Iskrenost

Poslanik, s.a., je kazao: „Budite iskreni, zaista je iskrenost džennetska kapija.“

Ali, r.a., je rekao: - Iskrenost je podudaranje govora sa božan­skom naravi, a laž predstavlja udaljavanje govora od božanske naravi.

- Iskrenost je jezik istine.

- Iskrenost te spašava, iako je se plašiš, a laž te uništava iako misliš da je sigurna.

- Iskrenost je dobro za svaku stvar, a laž je zlo za svaku stvar.

- Iskrenost je povjerljivost, a laž je izdaja.

- Čovjek je vrijedan u razini entuzijazma, a iskren u mjeri čovječnosti.

- Iman je davati prednost istini makar štetila i nadrediti je nad laži i kada koristi.

Imam Sadik: - Iskrenost je moć.

Imam Sadik: - Čiji jezik je iskren, djela su mu čista.

Imam Bakir: - Prije govora naučite se iskrenosti.

Ništa ne razumije

Poslanik, s.a., je rekao: „Kada vidiš da Allah, dž.š., daje gr­ješniku ono što on voli i pored toga što čini grijehe i ustrajava u njima, znaj da se radi o potpunom približavanju kazni i njezinom nagovještaju.“

Hasan Basri veli: - Kome Allah, dž.š., i pored ustrajavanja u grijehu podari lagahan život i blagostanje i ne shvati da mu je to samo zamka (nagovještaj kazne), za takvog čovjeka može se kazati da ništa ne razumije!

Stradanje onoga koji je dosegao spoznaju

U jednoj predaju stoji: - Allah je objavio jednome od Svojih poslanika, a.s.: „Kada Mi postane nepokoran onaj koji Me spo­znao, Ja vlast nad njim prepustim onome koji Me nije spoznao.“

Stanje tumaranja i agonije

Ashab Katade, r.a., kaže: - Allah, dž.š., nijedan narod, koji je odbio Njegovu naredbu, nije kaznio, osim u stanju njihove pot­pune agonije i tumaranja.

Savršen život vjernika

Abdurrahman ibn Mehdi rekao je u vezi sa svojim prijate­ljem: - Kada bi Hamedu ibn Selemi rekli: 'Sutra ćeš umrijeti!', on ne bi imao šta dodati svojim djelima!

Djela u jednome danu koja vode u Džennet

Muhammed, s.a., je jednom prilikom upitao nekoliko svojih okupljenih ashaba:

- Ko je od vas osvanuo kao postač?

Ebu Bekr, r.a., reče: - Ja sam!

- Ko je od vas danas bio na dženazi? - upita Poslanik, s.a.

- Bio sam ja! - reče Ebu Bekr.

- Ko je od vas danas nahranio siromaha? - ponovo upita Poslanik.

- Ja! - opet će Ebu Bekr.

- Ko je od vas danas posjetio bolesnika?- upita Poslanik.

-  Ja sam! - javi se ponovo Ebu Bekr.

- Nijedan vjernik neće objediniti sva ova djela u jednome danu a da neće unići u Džennet - završi Poslanik, s.a.v.s. (Muslim)

Ljudima se žale na sudbinu

Ibnu-l-Kajjim el-Dževzijje kaže: - Neznalica se ljudima žali na Uzvišenog Allaha i to je vrhunac neznanja i u odnosu na ono­ga kome se žali i na Koga se žali. Jer, da takav poznaje Allaha, ne bi se žalio na Njegovu odredbu, a da poznaje ljude, ne bi se njima žalio na Allaha.

Jedan pobožnjak je čuo kako se neki čovjek žali drugom čo­vjeku na svoje stanje, pa mu je rekao: - O čovječe, znaj da time nisi postigao ništa, osim što se žališ na odredbu Milostivog ono­me ko milosti nema.

Žrtva

- Kakva god bila naša sudbina i kakve god bile teškoće kroz koje moramo proći, nikad se ne smijemo smatrati žrtvom. Sve u svemiru ispunjeno je svrhom. Jedino s tim stavom možemo naprijed. (A. P. Kezele)

- Ko voli ne smije govoriti o žrtvi. (Bjornšerne Bjornson, norveški književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1903.)

- Ondje gdje nema nikakve borbe, ne može biti ni pobjede. (B. Bjornson)

- Rat neće nestati prije nego što nestanu misli o ratu. (B. Bjornson)

- U neiskrenim odnosima najteže je izreći istinu. (B. Bjorn­son)

- Kad cijela jedna populacija zauzme status posmatrača, žr­tve su bez saveznika, nekontrolirani kriminalci su ojačani i samo tada mi moramo govoriti o herojima; Kada je čitavo polje ispu­njeno ovcama, ovan se ističe; Kada je čitav kontinent ispunjen popustljivošću, mi učimo šta je heroizam. (Ozick)

- U ratu je istina prva žrtva. (Eshil)

Sudbinske stvari

Enes ibn Malik, r.a., je rekao: „Zemlja svakog dana s deset riječi moli i kaže:

- O sine Ademov!

• šetaš po mojim leđima, a završit ćeš u mom trbuhu,
• griješiš na mojim leđima, a ispaštat ćeš u mom trbuhu,
• smiješ se na meni, a plakat ćeš u meni,
• raduješ se na meni, a tugovat ćeš u meni,
• skupljaš blago na meni, a kajat ćeš se u meni,
• jedeš zabranjeno na meni, a bićeš pojeden u meni,
• oholiš se na meni, a bićeš bespomoćan u meni,
• hodaš veseo po meni, a tugovat ćeš u meni,
• šetaš na svjetlu po meni, a tamnovat ćeš u meni,
• ideš sa društvom po meni, a samovat ćeš u meni.“

Razumijevanje Božije odredbe

Rekao je Omer, r.a.: - Svejedno mi je, snašlo me ono što vo­lim ili ono što mrzim, jer ne znam u čemu mi je dobro: u onome što volim ili u onome što mrzim.

Nesigurnost

Nadam se vječnosti a zlo veće
sa svih strana na mene nalijeće.
Nisam siguran kad zanoćim živ
da izjutra neću biti hladan i siv. (Ebu-l-'Atahijje)

Oni koji se boje

Upitan je ashab Ibn 'Abbas, r.a., o onima koji se boje, pa je rekao: - Njihova srca su obradovana strahom, oči su im upla­kane i govore: 'Kako da se radujemo kad je smrt iza nas, kad je mezar ispred nas, na Kijametskom danu ćemo se sastati, a Džehennemu vodi naš put dok smo mi pod nadzorom Uzvišenog Allaha.'

Pažnja ne sprečava sudbinu

Derviš-paša Bajezidagić uoči svoje pogibije pod Budimom izrekao je gazel a prepjevao ga je Safvet-beg Bašagić:

Pažnja udes ne odbija,
Zalud ti je trud i muka!
Određenu sudbu
Neće otkloniti tvoja ruka.
Neka tisuć' pancira od čelika na se meće
Smrtnik neće odbiti strijelu kobnog luka,
Kobne sreće.

Put sudbine

Sabbuhi Ahmed-beg, bosanski pjesnik:

Ta, već ti je starost oslabila tijelo,
Na glavi ni crne dlake ne imadeš,
Trag ti života pobijen više groba,
A ti o tome još ništa ne znadeš.

Moć

Hazreti Omer je rekao: - Ovosvjetska moć se postiže imet­kom, a onosvjetska veličina dobrim djelima.

Prijatelj i neprijatelj

Jedan mudrac je rekao: - Ko bude smatrao da ima boljeg pri­jatelja od Allaha, dž.š., malo Ga poznaje. Ko, pak, smatra da ima većeg i ljućeg neprijatelja od samog sebe, taj malo poznaje sa­moga sebe.

Najbolje

Hazreti Ali je rekao: - Od svih dunjalučkih blagodati najbolja ti je islam. Od svih vrsta zanimanja, najbolje je biti u pokornosti Allahu, dž.š. Smrt ti je najbolja pouka.

Najpokorniji, najpobožniji, najbogatiji ...

Ashab Ibn Mesud, r.a., je rekao: - Izvršavaj ono što je Allah, dž.š., učino farzom, bit ćeš najpokorniji; kloni se onoga što je Allah učinio haramom, bit ćeš najpobožniji; budi zadovoljan onim što ti je Allah dao, bit ćeš najbogatiji.

Blago se onom ...

Prenosi se da je Jahja ibn Mu`az er-Razi rekao: - Blago se onom koji ostavi dunjaluk prije nego što dunjaluk ostavi njega; blago se onom koji uredi svoj kabur prije nego što dođe u njega; blago se onom koji stekne Allahovo zadovoljstvo prije nego što dođe pred Njega.

Ako ...

Hazreti Ali, r.a., je rekao: - Ako stekneš prednost nad nekim, postat ćeš njegov zapovjednik; ako tražiš nešto od nekoga, postat ćeš njegov zarobljenik; ako si neovisan od nekoga, ravan si mu.

Omot za vjeru

Hamidu el-Lefaf, r.h., je došao neki čovjek i rekao mu: - Po­savjetuj me! Hamid el-Lafaf mu odgovori: 'Načini omot za svoju vjeru, kao što Mushaf ima korice.'

Kada je pitalac tražio defini­ranje omota, Hamid el-Lafaf mu je rekao da to znači: 'Ostaviti beskoristan govor osim onoga koji je neophodan; od dunjaluka imaj samo koliko je potrebno za pristojan život; ne miješaj se sa ljudima osim onoliko koliko ti je nužno.

Hamid el-Lefaf je još rekao: - Znaj da su temelji pobožnosti: kloniti se zabranjenih stvari - velikih ili malih; izvršavati farzo­ve - lahke ili teške; dunjaluk prepustiti onima kojima pripada - malo ili mnogo od njega.

Vehb ibn Munebbih el-Jemani, r.a., kaže: - U Tevratu je za­pisano: 'Ko pretjerano žudi za nečim on je siromašan pa makar bio vladar cijelog svijeta; pokorani je bogat pa makar bio rob; zadovoljni je bogat pa makar bio i gladan.

Četiri mora

Hazreti Omer je rekao: - Četiri su mora: strast je more grije­ha; duša sklona zlu je more strasti; smrt je more života; mezar je more kajanja.

Šta potamnjuje a šta osvjetljava srce

Ashab Abdulah ibni Mesud, r.a., je rekao : - Četiri stvari po­mračuju srce:

Hranom pretrpan stomak o kojoj se ne vodi računa da li je dozvoljena ili zabranjena; druženje sa nasilnicima; zaboravljanje prošlih grijeha; uzaludno nadanje.

A četiri stvari rasvjetljavaju srce:

Gladan stomak koji se čuva od zabranjene hrane; druženje sa dobrim ljudima; nezaboravljanje prošlih grijeha; ostavljanje nade u dug život.

Dozvoljeno oponašanje

Riječi pjesnika:

Ako već niste kao oni - oponašajte ih, doista je uspjeh u oponašanju plemenitih.

Čudne tvrdnje

Vrijedi razmisli o sljedećim pjesnikovim riječima:

Nepokoran si Bogu, a tvrdiš da Ga voliš,
Doista je čudno to što govoriš!
Da je tvoja ljubav iskrena, pokoran bi Mu bio,
Jer onaj koji voli Vojenom je uvijek pokoran bio.

Malo, a previše

Prenosi se da je hazreti Ali rekao: - Četveroga i kada je malo može biti odviše: bolova, siromaštva, vatre i neprijateljstva.

Petoro liječi srce

Prenosi se da je Abdullah el-Entaki rekao: - Pet radnji liječe srce: druženje sa dobrim ljudima, učenje Kur'ana, gladovanje, klanjanje noćnoga namaza i skrušeno učenje dove u praskozorje.

Šta je najbolje

Prenosi se da je hazreti Omer rekao: - Vidio sam sve prijatelje, ali mi je najbolji čuvanje jezika; vidio sam sve vrste odjeće, ali mi je najbolja bogobojaznost; vidio sam sve vrste bogatstva, ali boljeg nema od štednje; vidio sam sve vrste dobročinstva, ali boljeg nema od korisna savjeta; kušao sam sve vrste jela, ali boljeg nema od sabura.

Šest blagodati

Prenosi se da je hazreti Ali rekao: - Šest je Allahovih bla­godati: Islam, Kur'an, Allahov poslanik Muhammed, zdravlje, Božija zaštita i neovisnost od ljudi.

Najveće zablude

Prenosi se da je Jahja ibn Mua'z, r.a., rekao: Među najveće zablude spada ustrajavati u grijesima a nadajući se oprostu bez pokajanja; očekivati Allahovu blizinu bez pokornosti Njemu; očekivati džennetsku žetvu a sijati džehennemski usjev; grijesi­ma tražiti kuću pokornih; tražiti i očekivati nagradu bez dobrih djela; uzdati se u Allaha a biti Mu nemaran.

Osam poklona

Prenosi se da je hazreti Omer, r.a., rekao: - Ko se kloni suviš­nog govora data mu je mudrost; ko se sustegne griješnog pogleda data mu je poniznost srca; ko se kloni pretjerivanja u jelu data mu je slast u činjenju ibadeta; ko se čuva od pretjeranog smijeha dato mu je dostojanstvo; ko napusti šalu postigao je prefinjenost; ko ostavi ljubav prema ovom svijetu data mu je ljubav prema ahiretu; ko ne vodi brigu o tuđim nedostacima data mu je mo­gućnost da ispravlja vlastite greške; ko se ne bavi istraživanjem kod drugih onoga što samo Allah zna zagarantirana mu je čistota od licemjerstva.

Nakit

Ebu Bekr es-Siddik, r.a., je rekao: - Osam stvari su nakit za drugih osam stvari: Poštenje je nakit siromaha; zahvalnost je ukrast za blagodati; strpljivost je nakit iskušenja; blagost je ukras znaja; poniznost je nakit onome koji traži znanje; čest plač je ukras bogobojaznih; ne prigovarati za učinjeno dobro je nakit dobroćinstva; skrušenost u namazu je ukras namaza.

Devet počasti za namaz

Ulema je kazala: - Onoga koji redovno klanja pet dnevnih namaza u propisanom vremenu Allah će počastiti sa devet po­časti: Zavoljet će ga Allah; podarit će mu zdravlje; čuvat će ga meleki; bit će mu darovan bereket u kući; lice će mu biti svijetlo kao u dobrih ljudi; dat će mu milost u srce; prijeći će preko Sirat­ ćuprije munjevitom brzinom; sačuvan će biti od Džehennema; smješten će biti na Sudnjem danu u blizinu odabranih koji neće imati strah i neizvjesnost!

Procjena vlastitih mogućnosti

Ibrahim ibn Edhem, r.a., je rekao: - Ne treba čovjek da sebi uzima na teret obaveze koje ne može izvršiti, niti da se penje na mjesto koje je iznad njegovih mogućnosti. (el-Hakim, Tarah)

Pjesnik je mudro kazao:

Znanjem se podižu palaće bez stupova,
A neznanjem obaraju dvorci slave i ponosa.

Zamrla srca

Pitali su Ibrahima ibn Edhema o Allahovim riječima: Molite Mene, a Ja ću uslišati vaše molbe!

Rekli su mu: - Mi molimo, ali nam se dove ne uslišavaju! Na to je Ibrahim ibn Edhem rekao:

- Zamrla su vam srca u deset stvari:

• Spoznali ste Allaha, ali ne izvršavate dužnosti prema Njemu;
• čitate Allahovu Knjigu, ali ne radite po njezinim uputama;
• tvrdite da vam je šejtan neprija­telj, ali ste ga uzeli za prijatelja;
• govorite da volite Poslanika, a napustili ste njegov put;
• tvrdite da volite Džennet, ali ne činite djela koja vode u njega;
• tvrdite da strahujete od Džehennema, ali ne odustajete od grijeha;
• tvrdite da je smrt istina, ali se ne pripremate za nju;
• zabavili ste se nedostacima drugih, a svoje ne ispitujete;
• jedete nafaku koju vam je Allah dao, ali Mu se ne zahvaljujete;
• ukopavate vaše umrle, ali iz tog ne uzimate pouku!

Pripremio: M. Omerdić