|
(Iz knjige: ĐULISTAN, Poglavlje osmo - O pravilima druženja; Izdavač: El-Kalem, Sarajevo, 1989. god)
***
Jusuf-i Saddik - Bog ga spasio - u vrijeme sušnih godina u Egiptu nije se najedao da ne bi zaboravio na gladne i siromašne.
Taj ko živi u miru i blagostanju,
Kako može znati kako je gladnome?!
Stanje siromaha znade onaj
Ko je i sam u životu bio siromah.
O ti, što jašeš na trkaćem konju, pogledaj
Magarca natovarenog trnjem, zaglibljenog u ilovači.
Ne traži vatre u domu siromašnog susjeda;
Jer što prolazi kroz njegov dimnjak - to su uzdasi srca!
***
U sušnoj i nerodnoj godini ne pitaj iznemoglog siromaha kako je i kako živi ako nisi stavio lijek na njegovu ranu i nešto novaca pred njega.
Kad vidiš magarca pod tovarom zaglibljenog u ilovači,
Žali ga srcem, ali mu ne prilazi blizu.
Ali ako si se primakao i upitao kako je zaglibio,
Pripremi se i kako dolikuje pravim ljudima, vuci za rep.
***
Dvije stvari ne može zdrav razum prihvatiti: da neko može pojesti više nego je bogomdano i umrijeti prije određenog roka.
Sudbina se ne može izmijeniti ni uz hiljade vapaja,
Proklinjanjem i jadanjem ma iz čijih usta.
Melek zadužen da ravna riznicama vjetrova -
Zar on da žali što se ugasi svijeća neke starice?
***
Ej ti koji tumaraš i tražiš nasušni hljeb, stani malo, dobićeš svoje, a ti koga smrt traži, ne bježi, nećeš život spasiti.
Trudio se ti ili ne, tražeći opskrbu, Gospodar Uzvišeni daće ti tvoj dio.
Kada bi se bacio u usta lavu ili tigru,
Neće te proždrijeti, osim kad ti dođe smrtni čas.
***
Ruka neće dosegnuti i dobaviti ono što nije određeno, a što je suđeno, dohvatiće - gdje god se nalazilo.
Jesi li slušao s koliko muka je Aleksandar došao do ,,tamnog vilajeta"
Ali vodu života ispio je onaj kome je bilo suđeno.
***
Ribolovac tanke nafake ne može uloviti ribu u Tigrisu;
A riba bez smrtnog časa ne umire ni na suhu.
Bijedni gramzljivac tumara po cijelom svijetu,
On trči za nafakom, a smrt za njim.
***
Bogataš razvratnik - to je pozlaćeni grumen suhe prljavštine, a pošteni siromah - to je ljepotan blatom zaprljan. Ovaj je sličan Musaovom zakrpljenom ogrtaču, a onaj faraonovoj bradi ukrašenoj dragocjenostima.
***
Bijeda poštenih siromaha okrenuta je licem prema sreći i radosti, a udobnost nevaljalca okrenuta je strmoglavce.
Onog ko ima visok položaj i bogatstvo,
A neće da razumije sudbinu bijednika,
Upozori da nikakvo bogatstvo ni položaj
Neće naći u zagrobnom životu.
***
Zavidnik je škrtac na Božjim darovima i nevinog čovjeka smatra neprijateljem.
Vidio sam jednog glupog, ograničenog čovjeka,
Koji je ogovarao jednog dostojanstvenika.
Rekoh mu: Gospodine, ako si ti nesretan,
Šta su tome krivi oni što su sretni?
Nikada ne želi nesreću zavidniku,
Jer taj nesretnik je već u nesreći.
Kakva je potreba da si s njim u neprijateljstvu
Jer njega i tako progoni zavist-neprijatelj.
***
Učenik bez marljivosti isto je kao zaljubljenik bez novaca; putnik bez znanja je kao ptica bez krila; učeni koji znanje ne primjenjuje, on je kao drvo bez ploda; pobožnjak bez znanja je kao kuća bez vrata.
***
Svrha objavljivanja Kur'ana je da bi ljudi stekli dobru narav i ponašanje, a ne radi čitanja bez razumijevanja napisanih poglavlja.
***
Obični pobožnjak - to je pješak koji je prevalio put; lijen učenjak - to je konjanik koji je zaspao na konju.
***
Griješnik koji digne ruke u pokajanju bolji je od pobožnjaka koji se uzoholio.
Blagi i saosjećajni vojni komandant
Bolji je od učenjaka koji ljude vrijeđa.
***
Pitali nekog čovjeka: „Čemu sliči učenjak koji po znanju ne radi?" On odgovori: ,Pčeli bez meda."
Kaži ljutoj osici, koja žaokom ubada:
Kada već ne daješ med, nemoj ubadati!
***
Čovjek bez velikodušnosti - to je žena, a pohlepni bogomoljac - to je drumski razbojnik.
O ti, koji si obukao ubijeljenu odjeću licemjerstva
Radi mišljenja ljudi, a svjedodžba ti crna!
Ne treba ruke pružati za ovosvjetskim dobrima
Pa bili ti rukavi dugački ili kratki.
***
Čežnja dvojice iz srca ne izlazi, i noge im neće izaći iz ilovače žaljenja i kajanja: trgovca čiji se brod razbio i nasljednika koji se s dervišima udružio.
Dervišima će biti dozvoljena i tvoja krv
Ako im ne razdijeliš svoje dobro.
lli se nemoj družiti s "Plavokošuljašima”,
Ili digni ruke od svog doma i dobra.
lli se ne druži sa goničima slonova,
Ili traži sebi kuću podesnu i za slonove.
***
Premda je od cara darovani ogrtač dragocjen, još je dragocjenija svoja torba i iznošeno odijelo. Gozbe uglednika su ukusne, ali su mrve iz svoje torbe još slađe.
Sirće i praziluk dobijeni trudom vlastitih ruku
Bolji su nego hljeb i pečena janjetina seoskog starješine.
***
Protivi se razumnom postupku i ne slaže se sa mišljenjem mudrih nasumce uzimati lijek i ići na nepoznat put, sam, bez karavana.
***
Pitali "imama-muršida" Muhammeda Gazalija da mu se Bog smiluje: ,Na koji način si u naukama dospio do takvog stepena?" On odgovori: „ Tako što se nisam stidio da pitam ono što nisam znao."
Nada u ozdravljenje, saglasno s razumom, nastaje onda,
Kada puls pokažeš liječniku-specijalisti.
Pitaj što god ne znaš, jer,,poniženje" od pitanja
Pokazaće ti put ka vrhuncu učenosti i mudrosti.
***
Ne žuri da pitaš za ono što si uvjeren da ćeš na ovaj ili onaj način saznati, jer to može da šteti ugledu.
Kad je Lukman vidio da u rukama Davuda
Željezo nekim čudom smekšava kao vosak,
Nije ga upitao: Kako to činiš?, jer je znao
Da će i bez pitanja njemu poznato postati.
***
Jedno od neophodnih pravila druženja je i to: ili gradi sebi kuću, ili se prilagodi kućevlasniku.
Razgovor prilagodi prirodi slušaoca
Ako želiš da ti bude naklonjen.
Svaki pametni, ako se druži sa Medžnunom,
Treba da spominje samo Lejlu.
***
Ko god se druži s nevaljalcem, makar njegova ružna narav i ne imala uticaja na njega, biće osumnjičen za nevaljalstvo. Ako pođe u razvaline da klanja namaz, pripisaće mu se da je išao da pije vino.
Ti sam sebi zapisuješ neznanje
Jer si izabrao društvo neznalica.
Zamolio sam od mudraca jedan savjet;
Rekoše mi: Ne druži se s neukim!
Jer da si najučeniji, postaćeš magarac,
A ako si neuk, postaćeš još gluplji.
***
Blagost kamile, kao što je poznato, tolika je da, ako bi je dijete uzelo za povodac i vodilo sto "fersanga", ne bi pokazala neposlušnost. Ali, ako naiđe na opasnu provaliju, gdje bi mogla stradati, i ako dijete iz neznanja pođe tamo, tada istrgne povodac iz njegovih ruku i više
mu se ne pokorava. Jer kada je potrebna grubost, blagost je pokuđena. Kažu: Blagošću dušmanin ne postaje prijatelj, nego mu se samo povećava gramzljivost.
Ko prema tebi blago postupa, budi mu prah pod nogama!
Ali ako se bude tukao s tobom, napuni mu oči prahom.
Ne govori blago sa neotesancem;
Jer ono što je hrđom izgriženo, ne čisti se mehkom turpijom.
***
Ko god se upliće u razgovor drugih da bi oni saznali stepen njegove učenosti, oni tako doznaju dubinu njegova neznanja.
Pametan čovjek ne daje odgovor
Sve dok mu se ne obrate pitanjem.
lako je suština njegovih riječi istinita,
Njegove tvrdnje smatraće se praznim govorom.
***
Imao sam jednu ranu ispod odijela i moj šejh - Bog mu se smilovao - raspitivao se svaki dan kako je rana, a nije pitao gdje je. Ja sam shvatio da on to namjerno izbjegava, jer, po pravilima pristojnosti, nije red spominjati sve dijelove tijela, a i mudri ljudi su govorili: Ko ne mjeri svoje riječi, od odgovora trpi uvrede.
Dok nisi siguran da je tvoja riječ prava istina,
Ne smiješ otvarati usta da odgovaraš.
Ako kažeš istinu i stoga padneš u okove,
To je bolje nego da te laž izbavi iz okova.
***
Laž je slična udarcu koji ostavlja trag: ako rana zaraste, ostaje ožiljak. Tako i braća Jusufova - neka je Božji spas nad njim -, kada su nazvani lažljivcima, nestalo je povjerenja u njihove istinite riječi. Rekao im je otac:,,U vašim dušama je ponikla zla misao, a ja se neću jadati..." (Kur´an, sura Jusuf, 18)
Onaj ko je navikao govoriti istinu,
Ako napravi grešku, oprašta mu se,
Ako se neko pročuo po lažnim riječima,
Ne vjeruju mu ni kada istinu govori.
***
Najuglednije stvorenje po vanjskom izgledu je čovjek, a najniže pas; ali mudraci jednodušno misle da je zahvalni pas bolji od nezahvalna čovjeka.
Pas ne zaboravlja nikada komad hljeba
Makar ga sto puta udario kamenom.
Ako nitkova cio život maziš,
Zbog male uvrede zametnuće svađu.
***
Ko ugađa svojim prohtjevima i strastima, od njega ne potiče čovječno djelo, a ko je lišen ljudskosti, nije dostojan da upravlja drugima.
Ne žali vola koji je proždrljiv,
Jer ko je proždrljiv, on je i pospanko.
Zar ti treba ugojenost kao u vola?
Zar ćeš kao magarac podnositi ljudski teret?
***
U Indžilu se kaže: „O sine Ademov! Ako ti dam bogatstvo, bićeš obuzet njime i zaboravićeš na mene; ako te učinim siromašnim sjedićeš potišten. Tako, kako ćeš naći ugodnost spominjanja moga imena i hitati da mi se klanjaš!?"
Kad si u blagostanju, ti si ohol i zaboravan,
A kada si u bijedi, tužan si i potišten.
Pa kada je takvo tvoje stanje, sad veselje, sad tuga,
Ne znam kad ćeš biti zabavljen Bogom, a ne sobom.
***
Neumitna Božja volja nekoga skida s carskog prijestolja, a drugoga sačuva u utrobi ribe.
Srećan je onaj ko se ne odvaja od spomena Tvog imena
Makar se nalazio u utrobi kita, poput Junusa.
***
Ako On isuče mač gnjeva, i vjerovjesnik i bogougodnik sklanjaće glavu. Ako pak baci pogled milosti, stigne i zle i dobre.
Ako se On na Dan proživljenja obrati s gnjevom,
Ni vjerovjesnicima neće biti isprike.
Digni zastor s lica milosti,
To je i griješnicima nada za oprost.
***
Ko kroz odgoj na ovom svijetu ne pođe pravim putem, taj se podvrgava patnjama na budućem svijetu: "Mi im damo da iskuse blažu kaznu, prije one najveće" (Kur´an, sura Es-Sedžde, 21)
Moćni najprije savjetuje riječima, a onda okovima;
Ako ne slušaš savjete, onda okove stavljajte.
***
Sretni uzimaju savjete iz postupaka prethodnika prije nego što njihovi nasljednici budu uzimali primjere iz njihovih postupaka. Kradljivci neće povući ruke od krađe dok ih drugi ne spriječe.
Ptica ne prilazi blizu zrnu
Kada vidi drugu pticu u zamci.
Uzmi pouku iz nevolja drugih,
Da drugi ne uzimaju pouke iz tvojih.
***
Kako može slušati savjete onaj čije je uho htijenja stvoreno nagluhim, a kako može da ne ide taj koga uže sreće svojom silom vuče!
Tamna noć za Božje prijatelje,
Svijetla je kao bijeli dan.
Sreća se ne postiže snagom mišica
Ako je ne daruje Onaj koji sve daje.
Kome da se žalim na Tebe, jer nema drugog suca,
I nema moći iznad Tvoje moći?
Onog koga Ti vodiš, niko ne može zavesti;
Koga Ti ostaviš da luta, niko ne može uputiti!
***
Siromah sretne budućnosti bolji je od cara koji nesretno život završi.
Tuga poslije koje dolazi tvoje radovanje
Bolja je od radosti poslije koje ćeš tugovati.
***
Blagodat pada s neba na zemlju, a sa zemlje prema nebu diže se prašina. lz svake posude izbija ono štoje u njoj.
Ako ti moja narav izgleda nedolična,
Ne puštaj iz ruku svoju dobru narav.
***
Uzvišeni Bog mane vidi i pokriva; zao susjed nevidi, a viče i razotkriva.
Da ljudi, nedajbože, znaju i vide ono nevidljivo,
Niko ne bi živio u miru od drugih.
***
Zlato se dobiva kopanjem minerala iz rudnika, a iz ruku škrtice - otkidanjem od njegova života.
Gramzljivci ne troše, nego cicijaše,
Govore: Nada je bolja nego potrošeno!
Jednog dana vidjećeš kako je na radost dušmanina
Zlato ostalo, a prezreni škrtac mrtav.
***
Ko ne oprašta svojim potčinjenim taj se podvrgava nasilju jačih.
Ne može svaka mišica koja posjeduje snagu
Kršiti ruke slabim ljudima.
Ne nanosi rane srcima slabih,
Jer ćeš se sam naći pod silom moćnoga.
***
Pametan izbjegne kada vidi kakvu prepirku, a gdje vidi mir, tu sidro baca; jer u prvom slučaju - to je traženje spasa na obali, a u ovom drugom - sreća nadohvat ruke.
***
Igraču-kockaru potrebne tri šestice, a on izvukao tri jedinice.
Pašnjak je hiljadu puta bolji od mejdana,
Ali konj ne upravlja uzdama.
***
Neki derviš u vrijeme molitve, u osami, obraćao se Bogu: ,Smiluj se, Bože, zlikovcima, jer prema dobrima si milostiv: stvorio si ih dobrim.
***
Prvi čovjek koji je izradio vez na odjeći i stavio prsten na ruku bio je Džemšid. Upitali su ga: ,,Zašto si sve ukrase stavio na lijevu stranu, a prvenstvo pripada desnoj?" On odgovori:,,Desnoj je ukras to što je desna, i to je dovoljno."
Feridun reče kineskim umjetniclma
Da izvezu ovakav tekst na njegovom šatoru:
O pametni, dobro postupaj s lošim,
Jer dobri su sami dostojanstveni i sretni!
***
Pitali nekog mudraca:,,Pored tolikih prednosti koje ima desna ruka, zašto se prsten nosi na lijevoj?" On odgovori: ,Zar ne znaš da oni koji imaju dobra svojstva, bivaju loše sreće i prikraćeni."
Onaj ko je stvorio sreću i nasušni hljeb
Daruje ili vrline ili sreću.
***
Savjete davati carevima priliči onome ko se ne boji izgubiti glavu i ko ne očekuje zlato.
lstinskom vjerniku, bilo da mu sipaš zlato pred noge,
Bilo da mu staviš indijski mač na glavu, svejedno je.
On se nikoga ne plaši i ni od koga ništa ne očekuje;
U tome, samo u tome, sastoji se temelj vjere u jedinog Boga.
***
Car postoji radi suzbijanja zulumćara, gradonačelnik radi razbojnika, a kadija izlazi nakraj sa džepokradicama. Nikada dvojica koji se spore, a pokorni su Bogu, ne idu pred kadiju.
Kad pouzdano znaš da moraš dati nečije pravo,
Bolje daj milom nego silom i uz grdnju.
Ko ne plaća harač dobrovoljno,
Naplate mu silom i uz sudske troškove.
***
Kod svih ljudi gorčina u ustima nastaje od kiseline, samo kod kadija nastaje od slatka.
Kad kadija kao mito pojede pet krastavaca,
Presudi u tvoju korist deset vrtova lubenica.
***
Šta da čini stara bludnica kada se ne kaje za grijehe, a šef policije penzionisan i nema moći da kažnjava?
Mladić, koji se povuče u ugao od strasti, junak je na Božjem putu,
A starac sam ne može ni ustati iz ugla.
Mladić treba biti jak da bi se suzdržao od strasti;
Kod starca iznemogloga ona se i ne javlja.
***
Pitali nekog mudraca: ,Allah, Veliki i Uzvišeni, stvorio je mnogo plodonosnih drveta. Zašto niti jedno od njih nije nazvano 'azad' osim čempresa, koji i nema ploda? Bi li kazao kakva je mudrost u tome?" On odgovori: ,Za svako drvo postoje određeni uvjeti i vrijeme kada daje plod, lista i zelani, a kad nema tih uvjeta, ono vene. Kod čempresa ništa od toga nema; on je vazda svjež, a to i jeste osobina 'slobodnih' (od zemaljskih uživanja)."
Ne veži se srcem za ono što je prolazno, jer će Tigris
Teći još dugo kroz Bagdad i poslije halifa.
Ako imaš mogućnosti, budi darežljiv kao palma;
Ako nemaš mogućnosti, budi slobodan kao čempres.
***
Dvojica umiru i sa sobom odnose tugu: prvi je onaj što je imao a nije trošio, a drugi - što je znao a nije po tome radio.
Svako ko vidi obrazovanog škrticu
Rado iznosi njegove mane.
Darežljivi, ako ima dvjesta grijeha
Darežljivost skriva njegove grijehe.
***
|
Edukacija u islamu 
